Page 1 - MariaThun1922-2012
P. 1

Maria Thun (1922. – 2012.) Život za zvijezde i biljni svijet
U knjižici za 2012. godinu smo povodom 50. obljetnice Mjeseœevog sjetvenog kalendara Marie Thun veå pisali o njenom životu. Nedugo nakon toga, 9. veljaœe 2012. i ona je prešla most u duhovni svijet. Tim povodom u ovom izdanju ponovno åemo se prisjetiti njenoga života.
Maria Thun je prije gotovo pet godina svoj rad i odgovornost predala djeci Christini i Matthiasu. Tako je još neko vrijeme mogla pratiti odluke i procese potrebnih aktivnosti i biti od pomoåi, ali bez pritiska odgovor- nosti koji je sa svime time povezan. Marii Thun je obitelj bila jako važna, posebno je bila vezana za muža Waltera Thuna. Peœat njezinom životu ipak je dalo istraživanje uœinaka zvjezdanih konstelacija, kojima je posvetila 60 godina svog života.
Maria Thun, godine 1941.
Maria Jung rodila se 24. travnja 1922., a za obi- telj izabrala si je priliœno stroge roditelje sa sela. Tamo je od oca nauœila promatrati biljke i zbivanja u prirodi, što je bitno odredilo njen buduåi život. Poœetkom 40-tih godina prošlog stoljeåa upoznala je slikara Waltera Thuna koji je bio jako vezan uz rad dr. Rudolfa Steinera.
Njegovi pogledi na život i naœin na koji ih je objaš- njavao toliko su oduševili Mariu Jung da je nakon veoma kratkog vremena znala da samo on, bude li se ikada udavala, može biti njen suprug. Želja joj se ispunila 1943. godine. Ratne strahote natjerale su ih da u sijeœnju 1945. napuste dom u Erfurtu i s tek rofienom kåerkom Christinom odu u Marburg. Prijatelji antropozofi su im pomogli da se skrase u skromnom, jednoiposobnom stanu. Raspoloživi životni prostor, kao i „atelje“, odnosno kutak u stanu u kojem je Walter slikao, dodatno se sma- njio rofienjem sina Matthiasa 1948. Tada je gfia Kujus, prijateljica obitelji, Walteru na raspolaganje dala malu sobicu u potkrovlju u kojoj je mogao ne- smetano raditi. Slikar je u novosteœenim uvjetima doslovce procvao jer je bez ograniœenja mogao slijediti svoju umjetniœku muzu.
Odrastanjem djece Maria se mogla više posvetiti biološko-dinamiœkoj poljoprivredi. Posjeåivala je priredbe Istraživaœkog kruga za biološko-dinamiœku po- ljoprivredu i sa svakog se predavanja vraåala s toliko pitanja i ideja da je jedva œekala sve to znanje pri- mijeniti u vrtu. „Poljoprivredni teœaj“ Rudolfa Steinera knjiga je o kojoj se na kružocima œesto raspravljalo, no bilo ju je u to vrijeme nemoguåe kupiti. Ipak, posredstvom jednog starijeg prijatelja, Maria ju je uspjela nabaviti. Nakon kraåeg vremena morala je, mefiutim, zakljuœiti da njeno antropozofsko predznanje nije
dovoljno za razumijevanje tih sadržaja.
U to je vrijeme na radnim skupinama Istraživaœkog kruga upoznala Franza Rulnija, koji je 1924. sudjelovao na Steinerovom Poljoprivrednom teœaju u Koberwitzu. Nakon Steinerovog teœaja Rulni je odluœio izdati ka- lendar biljaka i sjetve kako bi biodinamiœarima olakšao ukljuœivanje kozmiœkih ritmova u svoj rad. Predao ga je Marii Thun na korištenje. U njemu su ugrubo bila navedena razdoblja pogodna za sjetvu te drugi napuci, a za promjenu je naveo i stara seljaœka pravila.
4


































































































   1   2   3   4   5