Page 5 - MariaThun1922-2012
P. 5

Stoga smo usporedna ispitivanja na razliœitim podlogama morali koncentrirati na te œetiri godine u kojima smo mogli zadržati polja u Gisselbergu. To je vrijeme bilo priliœno kaotiœno, buduåi da smo stalno morali voziti iz Dexbacha u Gisselberg i Rauschholzhausen ne bismo li ista ispitivanja proveli na svim poku- snim površinama. Poseban izazov predstavljala je priprema preparata. Pripremili bismo ga na primjer u Dexbachu ili Gisselbergu i potom bismo u što kraåem roku morali stiåi do drugih lokacija i primijeniti ga jer mu je djelovanje prestajalo veå nakon œetiri sata.
Nakon što smo u jesen 1975. obradili podatke zadnjih pokusa u Gisselbergu, pokazalo se da se uloženi trud i sva ta kaotika itekako isplatila.
Poœetkom suradnje s profesorom von Boguslavskym, teme ispitivanja malo su se promijenile. Von Bogu- slavsky je prouœavao Poljoprivredni teœaj Rudolfa Steinera i uvijek nanovo bio iznenafien koliko se puno stvari što ih je Steiner preporuœio još uvijek nije primjenjivalo u praksi.
Kada je Maria Thun 1967. zapoœela s prvim ispitivanjima na velikoj površini u Rauischholzhausenu, tema su bili korovi. Dotad su se na ispitnim površinama koristili herbicidi koje je Maria na površinama, na ko- jima je provodila ispitivanja, odbila koristiti. Stoga je korov morala plijeviti ruœno, što je zahtijevalo puno vremena. I ispitna polja u Gisselbergu takofier je trebalo oœistiti od korova.
U takvim bi se prilikama Maria obraåala duhovnom svijetu moleåi ga za pomoå. Pomoå joj je zaista i stizala buduåi da je ovakve molbe upuåivala iz svega srca i samo kada su joj uistinu bile potrebne. Iduåeg dana na njena je vrata pozvonio Fritz Balzer, mladiå kojega su poslali iz Istraživaœkog kruga ne bi li joj pomogao pri tolikim radovima. Za nju je ovaj œovjek bio pravi dar. Spremno je prihvatio volonterstvo, premda je bio iznenafien opsegom potrebnih radova na održavanju usjeva. Ipak, nije se dao odvratiti u svojoj namjeri da joj pomogne.
Prvi pokusi u Rauischholzhausenu; plijevi Fritz Balzer
Prilikom jedne od iduåih akcija plijevljenja naišao je profesor Boguslavsky i upitao je li ikada itko u praksi primijenio naputke Rudolfa Steinera o tretiranju korova vlastitim pepelom. Nakon Poljo- privrednog teœaja u Kobewitzu 1924. osnovan je krug koji je trebao provjeriti sve Steinerove navode s obzirom na njihovu primjenjivost u praksi. Zbog ukupne gospodarske i politiœke situacije nije se daleko stiglo. Osim toga, u doba Nacional-socija- lizma došlo je do potpunog zastoja u istraživanjima s obzirom na to da je sve što se ticalo biodinamike bilo zabranjeno. Stoga su se istraživanja mogla na- staviti tek nakon 1945.
Iste godine kada je Marii Thun „poslan“ Fritz Bal-
zer, posjetio ju je po prvi put i grof Günther Finck von Finckenstein. On je postao upraviteljem 110 ha velikog imanja Primske poljoprivredne uprave u Dürenu i iznimno su ga zanimala konstelacijska istraživanja i moguånosti njihove primjene u praktiœnoj poljoprivredi. Od samog je poœetka bio oduševljen pa je rezultate ispitivanja u Gisselbergu u što kraåem roku nastojao primijeniti u svom radu u Dürenu. Za Mariu Thun je to puno znaœilo jer se pokazalo da su rezultati konstelacijskih istraživanja primjenjivi i na velikim posjedima. Grof von Finckenstein tako je postao dugogodišnjim pomoånikom koji ne samo da je u svakoj moguåoj prilici bio na raspolaganju, veå bi dovodio i druge pomoånike u vrijeme planiranja nekih veåih akcija. On nas je povezao i s Wedigom i Gysom von Boninom, koji ne samo da su nam puno pomogli u Dexbachu, veå su primjenom rezultata istraživanja Marie Thun na svojim poljoprivrednim dobrima bitno doprinijeli njihovom priznanju i potvrdi
u struœnoj praksi.
8


































































































   3   4   5   6   7