Page 6 - MariaThun1922-2012
P. 6

Grof v. Finckenstein radi primjere s kompostima u Dexba-
chu. Nakon što kompost preparira s biološko-dinamiœkim Grof von Finckenstein, u sredini, 1968. preparatima, hrpe komposta pretrese tankim slojem treseta
kod Marie Thun u Gisselbergu kako bi djelovanje kompostnih preparata držalo skupa
Pitanje profesora Boguslavskog nije dalo mira Marii Thun pa je odluœila uz tekuåa konstelacijska istra- živanja zapoœeti i s istraživanjima korova. No, kako je došla baš na korove? U djetinjstvu je nauœila da gotovo svaka kulturna biljka ima i svoj karakteristiœan korov. Prilikom konstelacijskih ispitivanja stekla je dojam da zvjezdane konstelacije utjeœu i na rast korova. Tako je svaki put, kada bi Mjesec prešao u drugo zviježfie, pripremila po jednu gredicu, no nije posijala niti jednu kulturnu biljku. Njena su se zapažanja potvrdila. Pustila bi da korov dozre do sjemena koje bi potom prikupljala. U tom je pogledu bilo potrebno još puno uœiti jer je korov svoje sjeme œesto odbacio prije nego što bi se to oœekivalo.
Sjeme je potom trebalo spaljivati u zatvorenoj peåi jer bi zrna na otvorenoj vatri u dodiru s plamenom jednostavno odskoœila. Nadalje, pokazalo se da ga treba tretirati sve dok ne postane svijetlosivo-bijelo odnosno dok se gotovo ne pretvori u pepeo. Ako ga se tretira samo do faze karbonizacije, kada sjeme pocrni, neåe se pri primjeni dobiti oœekivani rezultat. Isto se tako pokazalo da ga treba spaljivati na vatri od drva; plinski ili uljni plamen nije pogodan.
Ako bismo potom po gredicama ili poljima htjeli posipati sam pepeo, zakljuœit åemo da ga nikad ne može- mo dovoljno napraviti. Stoga smo istraživali kako da od dobivenog pepela najviše izvuœemo. Pokazalo se da je postupak decimalnog potenciranja najbolje i
Mali svijetli korjenœiåi korova
najuœinkovitije rješenje.
Otada smo koristili svaku priliku za prikupljanje sjemena korova kako bismo ga imali na zalihi i redovito izrafiivali pepeo mnogih vrsta koje kod nas rastu. Za par godina smo toœno znali kad koji korov treba paliti. Bilo je naravno i kritiœara takve prakse koji su smatrali da åe tako odrefiene vrste biljaka nestati. No i ovaj su se put potvrdile rijeœi dr. Steinera koji je istaknuo da åe se tretiranjem vlastitim pepelom samo dio biljaka demotivirati za rast, a ne cijela vrsta.
Pri prvom susretu s Poljoprivrednim teœajem Maria Thun œvrsto je odluœila da nikada neåe spaljivati sjeme biljaka ili životinjsko perje. Iskustvo ju je ipak natjeralo da o tome još jednom dobro promisli jer je korov mjestimice tako bujao da su odluœne mjere regulacije postale nezaobilazne.
9


































































































   3   4   5   6   7