Page 7 - MariaThun1922-2012
P. 7

Od svog je oca nauœila da se zemlja pred sjetvu žitarica na velikim površinama prvo mora obraditi protiv korova. Polja, na kojima se naumilo sijati, preorala bi se, ali bi se priœekalo sa sjetvom. Zemlju bi se dodatno izvaljalo jer korov klije samo u dobro usitnjenom i izvaljanom tlu. Ukoliko bi u iduåih 10-14 dana pala kiša, korov bi poœeo klijati. Tada bi se zemlju još jednom obradilo, nakon œega bi se lijepo mogli vidjeti korjenœiåi isklijalih korova. Njih bi se zatim razliœitim branama ili kombiniranim alatom ometalo u rastu. Na tako pripremljenoj zemlji mogla je uslijediti sjetva.
Japanska metvica Štavelj Na sabijenoj zemlji raste kamilica
Iako se ovo œini vrlo zahtjevnim, uspjeh, koji donosi ovakva obrada tla, vrijedan je dodatnog truda. Reguliranje korova ovim naœinom veå je postalo standardom biološke i biološko-dinamiœke poljoprivrede. Mnogi poljopri- vrednici danas s puno uspjeha dodatno koriste i najrazliœitije brane prilagofiene svakoj kulturi individualno. Tako uspješno drže korov pod kontrolom što bez upotrebe brana u toj mjeri ne bi bilo moguåe.
Želimo li pri regulaciji korova iskoristiti pomažuåe snage Mjeseca i zviježfia, korisno je znati da korov, na primjer, pri prolazu Mjeseca ispred zviježfia Lava snažno buja, a pri prolazu ispred Strijelca znatno manje. U praksi se mefiutim susreåemo i s korovima koji ne reagiraju niti na posipanje pepelom niti na uobiœajenu obradu zemlje protiv korova. U tu skupinu spadaju npr. razliœite vrste œiœka, japanska metvica (Mentha arven- sis), pirika (Elymus) i štavelj (Rumex obtusifolius). Ove se biljke ubrajaju u korjenasti korov. Œesto se javljaju pri sabijanju tla. Ako ih se želi regulirati postupkom spaljivanja u pepeo, trebalo bi spaliti i korijenje biljke. Inaœe, korjenasti se korov može ovladati i ciljanom obradom tla ili plodoredom. Sabijanje tla može se sprijeœiti i više- kratnom primjenom preparata iz kravlje balege Marie Thun, koji se dodaje prilikom obrade. Korjenasti se korov teško može suzbiti samo izvlaœenjem korijenja. Ako u zemlji ostane i najmanji komadiå, iz njega åe u najkraåem vremenu izrasti nova biljka. Kod ovakvog i sliœnog korjenastog korova dobro je tlo aktivirati plodoredom i obra- dom; time åemo kondenziranu vlagu i druge uzroke sabijanja tla tijekom vremena prožeti životom i plodnošåu.
Mefiutim, œak i samo oranje može potaknuti rast korova. Hrpe koje plug prilikom oranja ostavi izmefiu brazda, a koje potom pri oranju sljedeåe brazde zaspe, odliœna su podloga za piriku.
Kao posljednju u ovom „plesu korova“ spomenut åemo kamilicu. Ona se pojedinih godina pojavljuje s razliœitim intenzitetom. Na mjestima, gdje prekrije veåe površine, pokazuje da u tlu nedostaje zraka. To se najœešåe dogafia u proljeåe ili u jesen nakon uœestalih nepogoda koje djelomice potpuno poplave oranice, a poljoprivrednik ih više ne stigne razrahliti. Izvuœete li na takvim mjestima kamilicu iz tla i pomirišete njezino korijenje, osjetit åete smrad po ugljiku.
Temeljito višekratno rahljenje pomoåi åe tlu pri regeneraciji.
NAPOMENA: Sadržaj teksta Maria Thun, Život za zvijezde i biljni svijet, nastavi se s tekstom: Uljarice (str. 43.) i Biološko-dinamiœki preparati (str. 59.).
10


































































































   3   4   5   6   7