google+ logo
facebook logo
twitter logo
AjdaZagreb

Vinogradarstvo po Biološko-dinamičkoj metodi

Thursday 1 January 2015

Žitarice i vinovu lozu brojimo u prve kulturne biljke. U Bibliji možemo pročitati da je Noa nakon potopa postao poljoprivrednik i zasadio vinograde, te da je nakon uživanja prvog vina bio pijan. U Bibliji možemo pročitati i to, da je otprilike 2000 godina kasnije Mojsije poslao izvidnicu u zemlju Kanaan te da su od tamo dvojica iz izvidnice na kolcu donjeli ogromnu vinovu lozu s jednim grozdom kao znak da je zemlja jako plodna. Znači da se vino proizvodilo već odavno.

Prije otprilike 150 godina je u vinogradarstvu došlo do problema. U to vrijeme u Europu su uvezene američke sadnice koje nisu bile uzgojene iz sjemena već umnožene vegetativnim putem pa zbog toga nisu bile više toliko vitalne. Diljem Europe pojavila se uš vinove loze, i u mnogim zemljama uništila vinovu lozu. Kemijska industrija je, naravno brzo razvila zaštitna sredstva protiv biljnih i životinjskih parazita, takozvanu zaštitu za biljke, a prije toga, već i mineralna gnojiva. Vinogradari su sve to vrijedno i upotrebljavali. Posljedica toga je bila da se na vinovoj lozi pojavljivalo sve više i novih štetočina a upotreba zaštitnih sredstava je bila veća i veća. Vitalnost i otpornost loze, a time i kvaliteta grožđa bila je sve slabija.

Grupa fancuskih vinogradara odlučila je raditi na biološko-dinamički način. Zamolili su nas da im s našim iskustvima pomognemo. Metodama koje smo već prije razvili na osnovu konstelacijskih pokusa za poljoprivredu i vrtlarstvo smo na području vinogradarstva sporo napredovali. Preusmjeravanje na novu metodu privređivanja u vinogradarstvu traje duže vrijeme. Utvrdili smo da je kao prvo potrebno u vinogradima aktivirati često vrlo uništenu zemlju. Prema tome na prvom su mjestu bila zalaganja za kvalitetan kompost. Koja životinja daje gnoj koji bi na vinovu lozu imao najbolji učinak? Svinjski gnoj ne dolazi u obzir, ako uopće možemo ga dodavati u jako malim količinama konjskom gnoju, kako bismo tako smanjili njegovu vatrenost. Goveđi gnoj pokazuje svoje pozitivno djelovanje prvenstveno u području listova. Zbog toga ga u vinogradarstvu štedljivo upotrebljavamo. Nakon mnogih pokusa u vezi gnoja, naša je preporuka da se u vinogradima upotrebljava kompost gnoja ovaca i koza. Gnoj treba biti u procesu kompostiranja potpuno razgrađen, a kompost je potrebno dodavati u određenim razmacima. Ako imamo samo goveđi gnoj, naša je preporuka da mu se dodaje kokošnji ili golublji gnoj. Svi komposti trebaju biti svakako preparirani sa biološko-dinamičkim kompostnim preparatima.

Priprema komposta i kompostnih preparata
Preporuku za izradu biološko-dinamičkih preparata pronaći ćemo u knjizi "Poljoprivredni tečaj" Dr. Rudolfa Steinera. Preparate radimo iz cvjetova stolisnika, kamilice, maslačka i valerijane, od cijele koprive te od kore hrasta lužnjaka. U postupku izrade preparata značajan udio imaju životinjski organi u kojima preparati sazrijevaju kao i godišnje doba i utjecaj kozmičkih ritmova za vrijeme, dok su preparati – obično zakopani u zemlji – njima izloženi.

Kad dobijemo gnoj za kompostiranje složit ćemo ga u duguljastu hrpu. Materijal za kompostiranje mora biti vlažan, a ako je suh, navlažit ćemo ga vodom a još bolje gnojnicom. Hrpi nakon toga na propisan način dodajemo preparate te cijelu hrpu zagrnemo tanjim slojem treseta. Kompostni preparati zrače, treset će to pozitivno zračenje zadržati u kompostu.

Za dvije tone komposta trebamo po jedan gram od svakog kompostnog preparata.

Preparat od koprive hrpi dodamo u sredinu odozgo. Napravimo oko 0,5 m duboku rupu, dodamo preparat i rupu čvrsto zatvorimo gnojem. U svakoj od duljih stranica hrpe štapom napravimo po dvije oko 0,5 m duboke rupe te u svaku rupu čvrsto utisnemo po jedan od preostalih čvrstih preparata a rupe čvrsto zatvorimo kompostom. Na kraju uzmemo 10 l mlake vode, dodamo 10 kapi preparata valerijane, miješamo 20 minuta na propisan način te mješavinom poprskamo cijelu hrpu. Nakon osam do deset dana vidjet ćemo na hrpi novi rast, to nam je znak da je proces razgrađivanja komposta dobro krenuo.

Ako smo sve dobro uradili čak će se i zimi kada je mraz i snijeg razviti gljivice jer gnoj pušta laganu toplinu. Pošto smo dodali preparate, zagrijavanje komposta će biti harmonično.

Na vanjskoj strani kompostne hrpe vidljivo rastu gljivice gnojištarke. One trebaju svjetla. Nakon njih krene sljedeći stupanj gljivične razgradnje, koji se odvija u unutrašnjosti hrpe. Tamo rastu mali šampinjoni, gljive koje uspijevaju bez svjetlosti. Ako se hrpe gnoja previše zagriju, razvijat će se suha plijesan koja djeluje antibiotski, te zaustavlja razgradnju. To se ne smije dogoditi i ako smo kompostu dodavali biološko-dinamičke preparate, to se u pravilu neće ni dogoditi. Nakon što gljivice završe svoj posao razgradnje pojavljuju se bakterije a iza njih gliste i druge male životinje kao što su stonoge, babure itd, koje probavom gnoja stvaraju humus. Kompostna hrpa kojoj smo dodavali biološko-dinamičke preparate treba se razgrađivati cijelu godinu. U vinograde posipamo kompost u jesen i to svake godine 10 tona zrelog komposta na hektar površine. Zreli kompost sadrži od 1,9 do 2% dušika, svježi gnoj otprilike 0,52%.

Kako ćemo izmjeriti potrebne količine komposta za manje površine?
Napunjena kanta od deset litara sadrži od otprilike 5 kg, i ova količina je dovoljna za 5 m2. Tačke obične veličine, napunjene do ruba sadrže otprilike 40 kg komposta, ova količina je dovoljna za 40 m2 površine. Drugim riječima 2 ½ tački će biti dovoljno za 100 m2 površine. Ovo važi, kako za vinograde tako i za vrtove.

Obrada tla u vinogradim
Kompost kojega posipamo u jesen moramo plitko unijeti u tlo. Kada smo to napravili poprskat ćemo zemlju našim preparatom od kravlje balege po Mariji Thun. Taj će preparat aktivirati organizme u tlu te će poticati bolju razgradnju u zemlji. Za vrijeme preusmjerivanja francuski su vinogradari prskali ovaj preparat jednom mjesečno, i to u dane korijena u ranim večernjim satima. Ako ćemo uz to zemlju i prerahliti, preparat će djelovati još bolje.