Biološko-dinamički preparati

Saturday, 8. December 2012 09:39

Maria Thun je tijekom prvih godina svojih konstelacijskih istraživanja, poput većine biodinamičara, koristila komposte oplemenjene biološko-dinamičkim kompostnim preparatima. Skupini preparata pripadaju međutim i preparati za prskanje – gnoj iz roga i kremen iz roga. O njihovom djelovanju i praktičnoj upotrebi znalo se vrlo malo pa su ih mnogi poljoprivrednici koristili rijetko. Niti stručni savjetnici za biološko-dinamičku poljoprivredu nisu se mogli usuglasiti oko njihove primjene. Tako se preparat gnoj iz roga primjerice jednostavno prskao prilikom zimskog oranja jer se vjerovalo da će se tako pospješiti stvaranje humusa. Preparatom kremen iz roga, ukoliko bi ga se uopće koristilo, jednom godišnje poprskale bi se sve biljke. Međutim, mnogi su se poljoprivrednici pitali isplati li se sav taj trud jer preparate je prethodno uvijek trebalo miješati jedan sat. Kako niti drugi biološko-dinamički istraživači nisu došli do podudarnih rezultata, počela se tim pitanjem, premda relativno kasno, baviti i Maria Thun.

Istraživanja je započela proučavanjem preparata gnoj iz roga. Nakon određenog vremena i brojnih pokusa pokazalo se da preparat gnoj iz roga najbolje djeluje kad se prska u tri navrata: pred sjetvu, tijekom sjetve i nakon sjetve. Prska ga se na tlo. Tako primijenjen preparat gnoj iz roga pomaže sjemenju odnosno presadnicama da se bolje „orijentiraju“ u tlu. Iz toga proizlazi da taj preparat senzibilizira tlo za prihvat sjemenja odnosno mladica i time im olakšava povezivanje s podlogom.

Prilikom tih ispitivanja nedvojbeno se pokazalo da preparat gnoj iz roga ne bi trebalo prskati po zimskoj brazdi jer tu nije pokazivao djelovanje koje mu se u početku pripisivalo. Pri zimskom oranju trebalo bi dodavati preparat iz kravlje balege po Marii Thun jer on iznimno dobro pospješuje pretvorbu u tlu.

Sljedeći preparat za prskanje je kremen iz roga. U početku ga se nije uzimalo previše ozbiljno jer nakon njegove primjene nije bilo odmah vidljivih rezultata. Tako su neki poljoprivrednici običavali prskati žitarice ovim preparatom kratko prije žetve jer su vjerovali da pospješuje sazrijevanje. Međutim, pokazalo se upravo suprotno. Tim preparatom tretirana raž koju se nakon prskanja ne bi moglo odmah požnjeti zbog još jednog kratkog kišnog razdoblja (koje bi ona inače uvijek dobro podnijela) počela bi klijati na stabljici. To je pokazalo da preparat kremen iz roga ne pridonosi ranijem sazrijevanju već da potiče vitalnost.

Mariu Thun ova su zapažanja potakla da se preparatom kremen iz roga prska kratko prije izbijanja klasja. Varijante tako tretirane raži u odnosu na neprskanu imale su tamnije lišće i ostavljale su puno snažniji dojam. Pri takvoj primjeni djelovanje preparata je postalo očito te smo s velikim zanimanjem čekali žetvu. Prilikom žetve izvagali bi čitavu biljku, a potom i samo zrnje. Ishod je bio prilično zanimljiv. Preparat je uzrokovao povećanje težine klasja i listova za oko 25%, a kod zrnja 5 do 8%. Budući da žitarice spadaju u red biljaka koje nose plodove, preparat kremen iz roga primjenjivali smo i u dane ploda. Prskali smo ga prije podne i poslije podne, ali to ne bi povećavalo prinos. Znali smo da kremen, prska li ga se oko podneva, lako izazove opekline na biljci. Zato smo odlučili prskati rano prije podne. To je dovelo do malog, ali neznatnog povećanja prinosa.

Savjetovali smo se i s drugim uzgajivačima žitarica. Oni su smatrali da bi se na rast moglo utjecati prskanjem još mladih biljaka. Zaključili smo da je najosjetljivija faza rasta žitarice kada razvija drugi list jer se tada u mladoj biljci definira broj stabljika.

Ova saznanja primijenjena su u uzgoju žitarica sljedeće jeseni kad smo preparat kremen iz roga prskali prilikom izbijanja drugog lista. Već za vrijeme rasta, a i kasnije za vrijeme žetve pokazalo se da je to pravi trenutak za njegovu primjenu.

Još smo samo morali otkriti u koje bi doba dana kremen iz roga trebalo primjenjivati. Nakon puno pokušaja pokazalo se da je najbolje vrijeme odmah nakon izlaska Sunca, iako se ono podudara s vremenom u kojem poljoprivrednici obično rade u staji. Preparat kremen iz roga potrebno je miješati jedan sat, baš kao i preparat gnoj iz roga, te ima rok djelovanja od samo četiri sata. To znači da ga se odmah po pripremi mora prskati, što se mnogim poljoprivrednicima, naravno, nije svidjelo. Međutim, nakon što se pročulo da se ovim postupkom pri uvjetima zdravog rasta biljke može dobiti i do 20% veći prinos, mnogi su se ipak natjerali na taj ranojutarnji rad.

Tijekom idućih godina pronađeno je najprikladnije vrijeme i za prskanje drugih biljaka u poljoprivredi i vrtlarstvu. Zahvaljujući tome preparat kremen iz roga počeo se sve više primjenjivati. Rezultati dobiveni istraživanjem preparata doveli su do osjetnog zamaha u biološko-dinamičkom radu. Svatko, kome bi pošlo za rukom u praksi povezati primjenu preparata i mogućnosti koje pružaju rezultati istraživanja konstelacija, za taj bi dodatni trud bio nagrađen većim prinosima i boljom kvalitetom.

Ova su ispitivanja tako pokazala da povećanje prinosa uslijed povoljnih konstelacija, a u kombinaciji s primjenom navedenih preparata, nije nauštrb kvalitete, već da je ona dapače poboljšana. Ovakvo povećanje prinosa u konvencionalnoj poljoprivredi moguće je samo uz znatno pojačanu upotrebu umjetnih gnojiva što, međutim, za sobom vuče i povećane količine sredstava za „zaštitu biljaka“.