SJETVENI PRIRUČNIK

GDJE SMO I KAKO DALJE

- Potrošač drži kormilo u svojim rukama -


Vitalnost hrane proizvedene mineralnim gnojivima je manja. Klijavost proizvedenog sjemena je manja. Odbijanje tako proizvedene hrane ima svoje početke u Švicarskoj, gdje je političar Hans Müller izradio temelje organske biološke poljoprivrede već 1951. godine. Zahtjevi potrošača za zdravom hranom potaknuli su poljoprivrednike u Švicarskoj i Njemačkoj te su se počeli  otvarati lanci trgovina sa zdravom prehranom. Nakon robne marke Demeter, koju su biodinamičari registrirali još 1928. godine, 1971. godine osnovano je društvo BioGemüse, prethodnik udruženja Biolanda, koje je 1976. godine registrirano  kao prva robna marka modernog doba.  

Danas imamo poplavu robnih marki na tržištu. Da bismo mogli odabrati robnu marku koja uopće označava zdravu hranu, moramo se znati snaći u ovoj poplavi.  

Europska robna marka za ekološko proizvedenu hranu je zelena zastavica sa zvijezdama.U proizvodnji dozvoljava i 5% ne-ekoloških sastojaka. Zemlje EU moraju za označavanje ekološko proizvedene hrane ispunjavati ove uvjete. Mogu imati i svoje državne robne marke, prema propisima koji mogu biti samo stroži od europskih.


Unutar Europe postoje i udruge proizvođača koji imaju svoje robne marke. Uvjeti za dodjelu tih robnih marki  mogu biti samo stroži od uvjeta za dodjeljivanje državne robne marke.


Inicijative za proizvodnju zdrave hrane uvijek su dolazile od strane potrošača. Budući da su tražili zdravu hranu, uzgajivači su se prilagodili potrebama tržišta.

Danas, nakon svih uništavanja suvremenom poljoprivredom, nakon uništenja zemlje, biljaka, kao i zdravlja životinja i ljudi, nije mnogo drugačije.

Dokle god potrošač ne traži zdravu hranu, proizvedenu tako kako on to odobrava, pobjeđuju lobisti agrobiznisa, a uništenje svega živoga novcem nesavjesnih potrošača se nastavlja. Da je potrošač svjestan svoje ključne uloge u očuvanju planeta Zemlje i života, odražava se u razvoju ekološke poljoprivrede u pojedinim zemljama, te u tome, koliki je udio ekološko proizvedene hrane u prehrani stanovništva. U 2018. godini Austrija ima 24,3% ekološki obrađivanih poljoprivrednih površina, a 20,9% poljoprivrednika su ekološki. Danska ima više od 2.500 ekoloških restorana, a udio ekološke hrane u ukupnoj prodaji hrane u Danskoj iznosi već 9,7%.

A gdje smo mi? Što će još biti potrebno kako bi potrošači shvatili da je njihovo zdravlje ovisno o hrani koju kupuju, te da bi trebali biti spremni preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje, zdravlje svoje rodne zemlje i svoje djece  kupovinom ekološke hrane?

Robna marka Demeter je garant zdravlja. Neka nam ne bude teško nositi trošak njezine proizvodnje.

Sjetveni priručnik Marie Thun 2018
Narudžba